VRATILI GA IZ PENZIJE DA SPASI DRŽAVU! Odluka koja je zauvek promenila evropsku silu: Kriza i strah naterali vlast da ga postavi na čelo zemlje!
Dodajte Kurir u vaš Google izborNa današnji dan, tačnije 1. juna 1958. godine, francuski parlament je izglasao poverenje vladi koju je predvodio general Šarl de Gol, vraćajući jednog od najpoznatijih političara 20. veka na vlast nakon skoro dvanaest godina političke izolacije. Njegov povratak označio je kraj nestabilne Četvrte republike i početak novog političkog sistema koji i danas oblikuje Francusku.
Za mnoge Francuze tog vremena, de Gol nije bio samo političar. On je bio simbol nacionalnog otpora tokom Drugog svetskog rata, čovek koji je iz Londona pozivao Francuze da nastave borbu protiv nacističke Nemačke kada je zemlja bila okupirana. Posle rata, vodio je privremenu vladu, ali se 1946. godine povukao iz politike, nezadovoljan načinom na koji je nova republika bila organizovana.
Godinama je upozoravao da je francuski parlamentarni sistem preslab i da vlade prečesto padaju. Malo ko je tada mogao da pretpostavi da će upravo kriza u kolonijalnom ratu u Alžiru otvoriti vrata njegovom velikom povratku.
Francuska na ivici političkog kolapsa
Pedesetih godina 20. veka, Francuska je bila duboko podeljena oko rata u Alžiru. Dok su neki političari razmatrali mogućnost pregovora sa alžirskim nacionalistima, mnogi vojni komandanti i francuski doseljenici u Alžiru bili su odlučni da teritoriju zadrže pod francuskom kontrolom.
U maju 1958. godine situacija je eskalirala. U Alžiru je izbila pobuna francuskih vojnih i političkih krugova koji su optužili vladu u Parizu za neodlučnost. Postojala je i bojazan da bi vojska mogla da interveniše u samoj Francuskoj. Zemlja se našla u najgoroj političkoj krizi od kraja Drugog svetskog rata.
U tom trenutku, mnogi su se ugledali na de Gola, koji je godinama živeo u povučenosti, ali je i dalje uživao veliko poštovanje među građanima i vojskom.
"Najpoznatiji Francuz"
Predsednik Republike, Rene Koti, odlučio je krajem maja da pozove de Gola da formira novu vladu. Koti ga je opisao kao "najpoznatijeg Francuza", uveren da samo on može da spreči kolaps političkog sistema i moguće nasilje.
De Gol je pristao, ali pod svojim uslovima. Tražio je vanredna ovlašćenja i mogućnost izrade novog ustava koji bi ojačao izvršnu vlast. Dana 1. juna 1958. godine, Parlament je glasao o poverenju njegovoj vladi, a nekoliko dana kasnije dobio je široka ovlašćenja za sprovođenje reformi.
Njegov povratak izazvao je pomešane reakcije. Pristalice su ga slavile kao spasioca zemlje, dok su protivnici upozoravali da bi mogao da ugrozi demokratiju i stvori sistem previše koncentrisan oko jednog čoveka.
Rađanje Pete republike
Najvažniji rezultat de Golovog povratka bio je novi francuski ustav. Na referendumu održanom u septembru 1958. godine, građani su ogromnom većinom podržali reformu kojom je stvorena Peta republika.
Novi sistem je predsedniku dao znatno veća ovlašćenja nego što ih je imao u prethodnom ustavnom poretku. De Gol je verovao da je Francuskoj potrebna jaka izvršna vlast koja može da donosi odluke bez stalnih političkih blokada i rušenja vlada.
Krajem iste godine izabran je za predsednika Francuske, a njegov politički model se pokazao izuzetno dugotrajnim. Peta republika je opstala do danas, preživevši brojne političke krize, ekonomske probleme i promene vlasti.
Čovek koji je obeležio modernu Francusku
De Golov povratak 1958. godine često se smatra jednim od najvažnijih političkih preokreta u modernoj evropskoj istoriji. U vreme kada se Francuska suočavala sa mogućim kolapsom svojih institucija, upravo je penzionisani general postao figura oko koje se okupio veliki deo političkog spektra.
Iako ostaje kontroverzna ličnost, posebno zbog načina na koji je koncentrisao predsednička ovlašćenja, malo ko osporava da je upravo on postavio temelje političkog sistema koji Francuska i danas koristi. Njegov povratak na vlast 1. juna 1958. godine nije bio samo promena vlade, već početak potpuno novog perioda u francuskoj istoriji.
Kurir.rs/Indeks